Javni novac · 2019–2022

Prodaja banjske imovine PIO fonda: nalaz Saveta i odgovor Fonda

Savet za borbu protiv korupcije sumnja na sistemsku korupciju u prodaji Žubora i Vranjske banje; Fond PIO nalaze osporava.

Širi značajNalaz savetodavnog tela i osporavanje Fonda

IshodNiko nije istraženstanje 27. 10. 2026.Savet je 2020. tražio reviziju i postupanje tužilaštva, ali njihovo pokretanje nije potvrđeno u izvorima.

Sadržaj dosijea

Pregled

Savet Vlade Srbije za borbu protiv korupcije je u decembru 2020. upozorio da postoji sumnja na sistemski organizovanu korupciju u raspolaganju imovinom Republičkog fonda PIO, posebno u prodaji banjskog kompleksa Žubor u Kuršumlijskoj banji i imovine u Vranjskoj banji po višestruko nižim cenama od procenjenih. Savet je tražio reviziju Državne revizorske institucije i da Vlada zaduži tužilaštvo. Fond PIO je nalaze nazvao netačnim, naveo da je imovina očuvana i uvećana i da su objekti bili devastirani. Novinari su izvestili o kupcima bliskim SNS i o pomoćniku direktora Fonda koji je upozoravao na štetu. Ishod revizije ili postupka tužilaštva nije pronađen.

Stanje postupka · izvor od

Fond PIO je saopštio da su nalazi Saveta netačni, da šteta nije nastala i da će dokumentacija biti dostupna Državnoj revizorskoj instituciji; revizija i postupak tužilaštva po preporuci Saveta nisu potvrđeni u izvorima. [5]

Širi kontekst

Prema N1 i novinaru NIN-a, promena zakona 2014. smanjila je Upravni odbor Fonda PIO sa 21 na sedam članova, od kojih četiri postavlja Vlada, i taj sastav je potom doneo odluke o prodaji banja. [7] [6]

Iz Vlade je isticano da se planira prodaja svih 27 banja u vlasništvu Fonda PIO; spor oko vlasništva nad objektima specijalnih bolnica postoji od 2010, kada je pokrenut postupak privatizacije. [3] [4]

Prema Vremenu, sud je potvrdio da imovina Fonda ne ulazi u državnu imovinu, što je smetalo ministrima koji su želeli privatizaciju banja. [9]

Činjenice i navodi

Izveštaj savetodavnog tela Vlade; sumnja, ne presuda ni revizorski nalaz

Savet za borbu protiv korupcije je u izveštaju Vladi o radu Fonda od 2009. do 2019. naveo sumnju na elemente sistemski organizovane korupcije širokih razmera u raspolaganju imovinom, naročito u prodaji objekata specijalnih bolnica za rehabilitaciju. [1] [2]

Ocena Saveta prema novinskom prenosu izveštaja; procene nisu viđene

Savet je ocenio da su nepokretnosti kompleksa Žubor u Kuršumlijskoj banji procenjene pa prodate za višestruko niži iznos od prvobitne tržišne procene, a zemljište od 16.000 kvadrata u Vranjskoj banji za deset puta nižu cenu; zatražio je reviziju procena. [1]

Preporuka Saveta; postupanje Vlade i tužilaštva nije potvrđeno

Savet je predložio da Vlada nadležnim za organizovani kriminal, pre svega tužilaštvu, naloži mere za otkrivanje i procesuiranje počinilaca u vezi sa prodajom Žubora i imovine u Vranjskoj banji. [2]

Novinarski izveštaj sa izjavom člana UO; cene nisu iz ugovora

Danas je 2019. izvestio da je Žubor prodat za 1,4 miliona evra, oko milion manje od procenjene vrednosti, a član Upravnog odbora Fonda je objasnio da licitacija sa početnom cenom od 2,4 miliona evra nije imala ponuđača. [6]

Cene iz dva novinska izveštaja koje se razlikuju; ugovor nije viđen

Za Vranjsku banju su navedene različite početne cene: 252.564 evra u oglasu iz 2019. prema Danasu i 870.000 evra u oglasu Republičke direkcije za imovinu iz 2020. za bolnicu sa objektima; izvori ne objašnjavaju da li je reč o istom paketu, a konačna cena prodaje nije pronađena. [6] [8]

Mišljenje zaposlenog Fonda prema Danasu; mišljenje nije viđeno

Pomoćnik direktora Fonda za pravne poslove Valerijan Kadijević je, prema Danasu, Upravnom odboru dva puta poslao mišljenje da je odluka o prodaji imovine za 80 odnosno 60 odsto procenjene vrednosti suprotna interesima Fonda i tražio povlačenje javnog poziva. [6]

Novinarski navodi iz NIN-a prenešeni u N1; odgovor kupaca nije naveden

Prema tekstu Vuka Cvijića u NIN-u, koji prenosi N1, kupac Kuršumlijske banje (Planinka) ima suvlasnike koji su funkcioneri SNS, među njima predsednika opštine Kuršumlija, a pomoćnik direktora u Fondu dobio je otkaz posle upozorenja; kvadrat hotela je prodat za 72 evra. [7]

Objašnjenje Ministarstva prema Biznis.rs i novinski podatak o ceni

Ministarstvo privrede je objasnilo da u slučajevima Vranjske banje, Zlatara i Žubora nije bilo klasične privatizacije, već prodaje državne imovine preko Republičke direkcije za imovinu; Zlatar je 2021. prodat za nešto više od 2,5 miliona evra. [4] [3]

Hronologija

  1. 2014

    Promena zakona smanjuje Upravni odbor Fonda PIO sa 21 na sedam članova. [7]

  2. 2019-08

    Danas izveštava o prodaji kompleksa Žubor za 1,4 miliona evra i o oglasu za Vranjsku banju, uz reakcije sindikata penzionera. [6]

  3. 2020-02-16

    N1 prenosi tekst NIN-a o kupcima banja bliskim SNS i o otkazu pomoćnika direktora Fonda. [7]

  4. 2020-07-13

    Republička direkcija za imovinu oglašava prodaju Specijalne bolnice „Vranjska Banja“ po početnoj ceni od 870.000 evra. [8]

  5. 2020-12-11

    Savet za borbu protiv korupcije dostavlja Vladi izveštaj o raspolaganju imovinom Fonda PIO. [1] [2]

  6. 2020-12-14

    Fond PIO saopštava da su nalazi Saveta netačni. [5]

  7. 2021-03

    Banjski kompleks Zlatar u Novoj Varoši dobija novog vlasnika za nešto više od 2,5 miliona evra. [3]

  8. 2022-08-04

    Biznis.rs prenosi objašnjenje Ministarstva privrede o prodaji državne imovine i podatak da je privatizacija specijalnih bolnica ostala sporna. [4]

Reakcije i javne tvrdnje

Stavovi imenovanih učesnika i navodi objavljeni u izvorima. Nisu rezultat merenja javnog mnjenja niti potvrda iznetih optužbi. Izjave su sažete; izvor sadrži njihov puni kontekst.

Savet Vlade Srbije za borbu protiv korupcije · Nepotvrđena tvrdnja

Savet je ocenio da je Fond u trećem periodu svesno preduzimao radnje u cilju umanjenja imovine i prouzrokovao veliku materijalnu štetu, te da su prodaja i gašenje banjskih centara suprotni interesima građana. [1]

Republički fond PIO · Demanti

Fond je naveo da je postupao zakonito, da nije nastala šteta, da Kuršumlijska banja 15 godina nije radila a Vranjska je imala rešenje o rušenju, te da su vrednost procenili Gradski zavod za veštačenje i Poreska uprava. [5]

Mihajlo Radović, predsednik Udruženja sindikata penzionera Srbije · Kritika

Radović je ocenio da je prodaja nezakonita i da ugovori mogu biti ništavni zbog sukoba interesa članova Upravnog odbora koje bira Vlada. [6]

Zoran Mihajlović, član Upravnog odbora Fonda PIO · Odgovor

Mihajlović je objasnio da je prvo bila objavljena licitacija za Kuršumlijsku banju sa početnom cenom od 2,4 miliona evra na kojoj se niko nije javio. [6]

Vuk Cvijić, novinar NIN-a · Izveštavanje

Cvijić je rekao na N1 da su banje privatizovane tako što su ih kupili biznismeni bliski SNS i da je Upravni odbor Fonda promenio odluke da se prodaju uz umanjenje cene za 20 do 40 odsto. [7]

Zoran Mitić, konsultantska kuća Seecap · Tumačenje

Mitić je ocenio da je kod privatizacije banja u prvom planu bilo preuzimanje smeštajnih kapaciteta, dok je većina specijalnih bolnica ostala u državnom vlasništvu. [4]

Posledice i značaj

Zašto ova oznaka: Širi značaj

Reč je o imovini javnog fonda sa više od dvadeset banja i planiranoj prodaji svih 27 prema Vladi (pfi-4, pfi-8), uz nalaz Saveta Vlade i osporavanje Fonda (pfi-1, pfi-6), ali izvori dokumentuju dva konkretna slučaja, a ne utvrđen mehanizam. [1] [3] [5] [7]

Urednička procena društvenog i institucionalnog dometa · pregled 2026-10-27. Kriterijumi značaja

Ljudi

Izvori navode da su centri za rehabilitaciju sa termalnim izvorima prodavani ili gašeni; Savet ocenjuje da je to suprotno interesima narodnog zdravlja. Zaposleni nisu navedeni.

Javni novac

Žubor je prema Danasu prodat za 1,4 miliona evra, oko milion manje od procenjene vrednosti; Savet navodi zemljište u Vranjskoj banji prodato za deset puta nižu cenu od procene. To su procene i tvrdnje, a ne revizorska ocena štete.

Institucije

Republički fond PIO, njegov Upravni odbor, Republička direkcija za imovinu, Savet za borbu protiv korupcije, Državna revizorska institucija, Vlada i tužilaštvo.

Obuhvat i trajanje

Imovina Fonda PIO (27 banja prema Vladi) i penzioneri kao suvlasnici

Uredničko tumačenje mogućih posledica, na osnovu navedenih izvora.

Izvori dokumentuju spor oko načina vrednovanja i prodaje imovine u suvlasništvu Fonda i Republike, uz suprotstavljene tvrdnje Saveta i Fonda; procene i ugovori nisu javno objavljeni u izvorima. [1] [5]

Preporuke Saveta (revizija i tužilaštvo) zavise od drugih organa; izvori ne pokazuju da je revizija obavljena ni da je postupak pokrenut. [2] [5]

Pitanje se odnosi na imovinu koju su prema izvorima gradili penzioneri preko Fonda, pa se otvara pitanje ko donosi odluke o njoj; Upravni odbor je pod kontrolom predstavnika Vlade. [6] [7]

Otvorena pitanja

  • Da li je Državna revizorska institucija izvršila reviziju procena za Žubor i Vranjsku banju i šta je utvrdila? [1] [5]
  • Da li je tužilaštvo postupalo po preporuci Saveta i šta je ishod? [2]
  • Po kojoj ceni je konačno prodata imovina u Vranjskoj banji i kako se uklapa u procenu Saveta? [6] [8]

Osobe i povezani slučajevi

Veze pokazuju gde je osoba pomenuta i u kom svojstvu. Pominjanje u više slučajeva ne dokazuje zajedničko delovanje niti odgovornost.

Valerijan Kadijević

Javna izjava

Pomoćnik direktora Fonda PIO za pravne poslove

Prema Danasu i N1 upozoravao je na štetnost odluka o prodaji i dobio otkaz; to su novinarski navodi, a Fond ih u izvorima ne komentariše. [6] [7]

Sve osobe i veze →

Istorija izmena

Datirane dopune i ispravke ovog dosijea. Potpun dnevnik: Promene u arhivi.

  1. Novi dosije

    Novi dosijei: 48 dosijea iz liste prijavljenih afera (aferesns)

    Dosijei nastali iz javno prikupljene liste naslova afera (aferesns, uvezena uz pisanu saglasnost vlasnika), kroz postupak traženja izvora i izrade dosijea: svaki je rađen iz sačuvanih izvora kvalifikovanih redakcija, sa odvojeno pripisanim navodima i odgovorima, i pregledan u kontekstu izvora pre objave. Od 304 prijavljena naslova, 48 je dobilo dosije, 36 je već bilo pokriveno, 184 nije imalo upotrebljive izvore, a ostatak je spojen ili odbačen; četiri su zadržana zbog tankih izvora.

Izvori

9 referenci. Status privatne kopije naveden je uz svaki izvor.

  1. 01

    Savet za borbu protiv korupcije: Imovina PIO fonda prodaje se po višestruko nižim cenama, sumnja na sistemsku korupciju

    021.rs (Beta) · 2020-12-12

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-27 · Lokalna kopija sačuvana · 2026-10-27

  2. 02

    Savet za borbu protiv korupcije: Sumnja u sistemsku korupciju u raspolaganju imovinom PIO fonda

    Insajder · 2020-12-11

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-27 · Lokalna kopija sačuvana · 2026-10-27

  3. 03

    Posle Zlatara na prodaju još desetak banja u Srbiji, na listi i Vrdnik

    021.rs · 2021-04-14

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-27 · Lokalna kopija sačuvana · 2026-10-27

  4. 04

    U procesu privatizacije srpskih banja sporno preuzimanje specijalnih bolnica | Biznis.rs

    Biznis.rs · 2022-08-04

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-27 · Lokalna kopija sačuvana · 2026-10-27

  5. 05

    Fond PIO: Netačni navodi o raspolaganju i upravljanju imovinom Fonda

    Danas · 2020-12-14

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-27 · Lokalna kopija sačuvana · 2026-10-27

  6. 06

    Kuršumlijsku Banju prodali s „popustom“ od milion evra

    Danas · 2019-08-21

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-27 · Lokalna kopija sačuvana · 2026-10-27

  7. 07

    Cvijić: Kuršumlijska i Vranjska banja novi plen za biznismene bliske SNS

    N1 · 2020-02-16

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-27 · Lokalna kopija sačuvana · 2026-10-27

  8. 08

    REPUBLIČKA DIREKCIJA ZA IMOVINU: Vranjska banja ponuđena za 870.000 evra

    Novosti · 2020-07-13

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-27 · Lokalna kopija sačuvana · 2026-10-27

  9. 09

    Metod prodaje banjskih lečilišta: Iz ruku građana u ruke privatnih investitora - Vreme

    Vreme · 2024-08-22

    Relevantni odlomak pregledan · 2026-10-27 · Lokalna kopija sačuvana · 2026-10-27

Povežite svoj AI sa arhivom

Dodajte AFERE kao izvor u ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta. Asistent tada odgovara iz arhive: sa oznakom koliko je navod utvrđen, sa izvorima i linkom na dosije ili unos, umesto iz sećanja.

https://mcp.afere.info/mcp

Kako da ga dodate

  1. Claude (claude.ai, desktop i mobilna aplikacija): Podešavanja → Konektori → Dodaj prilagođeni konektor, nalepite adresu iznad i sačuvajte. Prijava nije potrebna.
  2. ChatGPT Podešavanja → Aplikacije i konektori → Napredno: uključite režim za programere, zatim Kreiraj, nalepite adresu iznad i za autentifikaciju izaberite „bez prijave“.
  3. Drugi asistenti (Claude Code, Cursor i drugi MCP klijenti): dodajte udaljeni MCP server sa ovom adresom, transport HTTP, bez prijave. Na primer: claude mcp add --transport http afere https://mcp.afere.info/mcp

Šta možete da pitate

Neka vas asistent obavesti

Asistenti koji mogu da obavljaju zakazane zadatke, na primer ChatGPT, Claude, OpenClaw ili Le Chat, mogu da prate ono što vas zanima: osobu, instituciju, grad ili vrstu događaja. Zadajte im da jednom dnevno provere šta je novo u arhivi i da vam jave samo kada se nešto desi.

„Svakog jutra proveri na AFERE da li ima nešto novo o Gradskoj upravi Novog Sada ili o hapšenjima u Novom Sadu. Javi mi samo ako ima, sa izvorima.“

Asistent može da pogreši ili da navod predstavi kao utvrđenu činjenicu. Pre nego što nešto prenesete, otvorite dosije ili unos i proverite izvor. Hapšenje, prijava i optužnica nisu presuda.

Podaci su otvoreni pod licencom CC BY 4.0, uz navođenje „AFERE (afere.info)“. Najviše 60 poziva u minutu po adresi; za veće analize: podaci/index.json · CC BY 4.0